|
Klub HDPIO, Zagreb, Ilica 42, 10.02.2009. godine Teze za raspravu o položaju informatike (informacijske i komunikacijske tehnologije, računarstva) u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu, na državnoj maturi i u Nacionalnom okvirnom kurikulumu Europska komisija je na temelju Lisabonske deklaracije Vijeća Europe iz 2000. godine kojom je utvrđen strateški cilj da Europska unija postane «najkompetitivnije i dinamično gospodarstvo zasnovano na znanju u svijetu, sposobno za održivi gospodarski razvoj s većim brojem i boljim radnim mjestima i većom društvenom kohezijom» pokrenula radni program Education and Training 2010 kojim se nastoji strateške odrednice pretvoriti u životnu praksu do 2010. godine. U okviru tog radnog programa Europski parlament je 26. rujna 2006. godne prihvatio deklaraciju „Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje“ kojom se preporuča da sve zemlje tijekom obaveznog školovanja svoj djeci omoguće stjecanje ključnih kompetencija. (http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:394:0010:0018:EN:PDF) Naziv kompetencija ili ključna kompetencija obuhvaća kombinaciju vještina, znanja, sposobnosti i stanovišta uz dodatnu naklonost za daljnje učenje. Ključne kompetencije su bitne za tri aspekta života: (a) osobno ispunjenje i razvoj tijekom cijelog života, (b) uključenje u društveni život i (c) mogućnost zapošljavanja. Jedna od osam ključnih kompetencija su i tzv. digitalne kompetencije (ostalih sedam su: komunikacija na materinjem jeziku; komunikacija na stranom jeziku; poznavanje matematike, prirodnih znanosti i tehnologije; sposobnost daljnjeg učenja; međusobni odnosi u društvu; poduzetništvo; sudjelovanje u kulturnom životu). Digitalne kompetencije obuhvaćaju sposobnost pouzdane i kritičke uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije za rad, komunikaciju i zabavu. One uključuju logičko i kritičko razmišljanje o korištenju i razmjeni informacija. Na svojoj osnovnoj razini one se sastoje od vještina dohvata, pripreme, pohranjivanja i razmjene multimedijskih sadržaja te osnove algoritamskog rješavanja problema. Na temelju pripremnih dokumenata za gore spomenutu deklaraciju Europskog parlamenta stručna radna skupina za informatiku u okvuiru HNOS-a pripremila je program predmeta Informatika za osnovnu školu. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7083&sec=2234) Jednako tako, stručna radna skupina za Informatiku pripremila je Katalog znanja za državnu maturu uvažavajući predložene digitalne kompetencije. (http://dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Izborni/IK-info.pdf) No, predmet Informatika u osnovnoj školi je uokviru HNOS-a ostao izborni predmet, a u većini srednjih škola je samo jednogodišnji predmet. Time su nametnuta ograničenja koja u sadašnjem našem školskom sustavu onemgućuju stjecanje nužnih ključnih kompetencija. S novim kurikulumom bi se takvo stanje moralo bitno promijeniti jer informacijska i komunikacijska tehnologija nalazi primjene u svakoj grani gospodarstva te u svim područjima obrazovanja (posebice cjeloživotnog) i podloga je za uspješno djelovanje svih društvenih i državnih struktura. U sadašnjem prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma potrebno je područje informacijske i komunikacijske tehnologije temeljitije obraditi. |