Klub HDPIO, Zagreb, Ilica 42, 27.01.2009. godine

ODRŽANA PANEL RASPRAVA „E-UČENJE I DIGITALIZACIJA NASTAVNIH SADRŽAJA“

U suradnji s Visokom školom za primijenjeno računarstvo Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja, organiziralo je panel rasprava o učenju korištenjem računala i pripremi digitalnih materijala za učenje. Na panel raspravi su, osim predstavnika Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo, sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, CARNeta, Zagrebačke banke i Profila.

Na panelu se raspravljalo o problemima zakonodavne prirode, gospodarskim poteškoćama, nakladništvu i sredstvima koja se odvajaju za digitalizaciju nastavnih sadržaja. Raspravu je moderirao Nenad Prelog, predsjednik Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja, a s ciljem usporedbe dostignuća poslovne i akademske primjene e-učenja i digitaliziranih sadržaja te davanja preporuka za daljnje povećanje prisutnosti ovog pristupa učenju.

Zoran Paldi, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, objasnio je strategiju ulaganja Ministarstva u opremanje, izobrazbu korisnika i prateću programsku potporu. Primjerice, tijekom posljednjih 12 godina, od svakih uloženih stotinu kuna, 90 kuna potrošeno je na opremu, šest kuna na softver i četiri kune na izobrazbu. Ministarstvo je 2002. pokrenulo razne projekte  i programe, a Zoran Paldi kaže kako je infrastruktura sada prilično dobra i spremna za nove školske e-sadržaje koji se uzimaju od domaćih ili stranih dobavljača.

Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta, pojasnio je zašto je CARNet jedan od pionira uvođenja e-obrazovanja u Hrvatskoj i koliko je polaznika u akademskoj zajednici osposobljeno za izradu nastavnih sadržaja kroz program E-learning akademija – ELA. Iako je prve polaznike trebalo nagovarati da sudjeluju, Stanić kaže da je danas interes izuzetno velik i doseže granice kapaciteta, pa stoga postoji želja da se program počne odvijati i na drugim ustanovama koje bi mogle obrazovati veći broj ljudi o tome kako uvoditi informatičke tehnologije u svakodnevnu nastavu. Učenicima je kroz CARNetove projekte i mrežu dostupan niz e-sadržaja za koje Stanić kaže kako su "daleko bolji i od europskih".

U ime Visoke škole za primijenjeno računarstvo i Algebre, govorio je Tomislav Dominković, predsjednik uprave Algebre i  član upravnog vijeća Visoke škole. Algebra je jedan od pionira u uvođenju i primjeni sustava za e-učenje, čime se ova tvrtka počela baviti još prije sedam godina, kada je započet rad na intenzivnom kreiranju sadržaja i razvoju metodologija takvog učenja. Neki od problema s kojima su se susretali tijekom godina su, primjerice, neprihvaćanje novih metoda učenja i novih navika, a glavni današnji problem leži u činjenici da nema dovoljno samomotivacije ili pak sredstava da se koriste sadržaji koji su već dostupni. Kao dobar primjer uporabe gotovih sadržaja Dominković je naveo korištenje specijalističkih IT sadržaja tvrtki Cisco, Microsoft i drugih u procesu školovanja sistemskih i softverskih inženjera na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo.

Ana Bašić, voditeljica edukacijskog centra Zagrebačke banke, rekla je da je njihova tvrtka prije pet, šest godina započela s uvođenjem programa elektroničkog učenja unutar tvrtke. Bez obzira na novu tehnologiju i njezine prednosti, još uvijek postoji otpor prema korištenju računala u edukaciji, iako je danas on znatno manji nego prije nekoliko godina. No, kaže Bašić, problem je u promjeni kulture samog učenja, jer u slučaju elektroničkog učenja i učenja pomoću računala ne postoji obrazovni centar koji zove korisnike da dođu, već se osoba mora sama disciplinirati i prolaziti kroz sadržaje. Iz tog razloga da bi se ovakav tip učenja dobro implementirao u korporaciju potrebna je i dodatna "motivacija sa strane", kao i sustavno praćenje aktivnosti pojedinih polaznika.

Damir Plejić,  direktor odjela Profil digital u izdavačkoj kući Profil, koji se već više godina bavi multimedijalnim izdavaštvom, kaže kako se mogu smatrati jednim od vodećih nakladnika obrazovnih sadržaja u Europi. Zadnje tri godine Profil intenzivno radi na razvoju elektroničkih sadržaja za učenje, pa je tako napravljeno mnogo aplikacija za osnovnoškolce koji se distribuiraju uz udžbenike. Problem su nastavna sredstva i pomagala, jer, unatoč suradnji s institucijama i specijaliziranim tvrtkama za razvoj e-learninga, poput Algebre, još uvijek nije posve jasna uloga države u ovom postupku digitalizacije nastavnih sadržaja, zbog čega je komercijalnim tvrtkama iz segmenta gospodarstva teško pronaći poslovni model koji bi bio isplativ ili barem pokrivao troškove. Zbog toga je nužno da gospodarstvo nađe neki model suradnje s državom i potpuno redefinirati model budućeg obrazovanja, kažu u Profilu.

Kroz diskusiju panelista, ali i aktivno uključivanje publike naglašeno je da infrastruktura ne predstavlja značajniju zapreku većoj penetraciji e-učenja već da je potrebno uključiti što više domaćih sudionika koji će razvijati zanimljive interaktivne i multimedijske sadržaje. Svi sudionici, ali i publika u kojoj su se nalazili predstavnici korporativnog sektora, akademske zajednice i državnih tijela, složili su se da primjena e-učenja ne može u potpunosti nadomjestiti klasično podučavanje već da je ono odlična nadopuna kojom se nadograđuju temeljna znanja.

U praksi se pokazalo i kako mlađi nastavnici bolje prihvaćaju nove načine učenja i savladavanja gradiva, dok stariji profesori smatraju kako ih dodatni posao opterećuje. Stigla je i preporuka kako bi se svi budući učitelji, nastavnici i treneri još u tijeku studiranja trebali prolaziti školovanja za izradu e-sadržaja.

Uslijed relativno malog tržišta e-učenja i nedovoljno velike publike za pojedine teme pojavljuje se nedostatak sadržaja šire uporabe, što znači da bi Ministarstvo trebalo više podupirati izdavače e-sadržaja.